preskoči na sadržaj

Osnovna škola Vladimira Vidrića Kutina

Login
ŠKOLA ZA ŽIVOT

http://skolazazivot.hr

e-Dnevnik

Upisi u srednju školu

LOGO EKO ŠKOLE

BRONČANI STATUS

 

Dan sigurnijeg interneta

7.2.2017.

Centar za sigurniji Internet

www.csi.hr

Neke od filmića koje su napravili učenici pogledajte ovdje.

ENERGETSKA OBNOVA

KALENDAR ŠK. GODINE

Kalendar šk. godine 2018./2019.

UPISI U SREDNJU ŠKOLU

APEL GRAĐANIMA KUTINE

OBRAĆANJE GRAĐANIMA KUTINE!

(kliknite na tekst iznad)

Koliko je sati?
Kalendar
« Studeni 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Metodička igra

Priručnik za djecu

Priručnik za roditelje

Facebook brošura

Tražilica
ARHIVA DOKUMENATA
DABAR

RASPORED ZVONA

Jesen...

RED BUTTON

Školski pretinci

HRABRI TELEFON

In memoriam...

Ankica Majer

1960. -  2016.

In memoriam...

Valerija Benac

1981. - 2011.

Vrijeme

Korisni linkovi

Brojač posjeta
Ispis statistike od 2. 12. 2009.

Ukupno: 560075
Ovaj tjedan: 440
Školska knjižnica OŠ Vladimira Vidrića

 

  ŠKOLSKA KNJIŽNICA OŠ VLADIMIRA VIDRIĆA KUTINA

 

Počeci školske knjižnice

            Početkom rada Škole 1964. godine s radom je započela i školska knjižnica. Sredstva kojima je knjižnica na početku svoga rada opremljena bila su vrlo skromna. Knjižnica je bila smještena na drugom katu zgrade (danas prostor arhive), a prostor za izdavanje knjiga i knjižni fond bili su odvojeni.

Prva školska knjižničarka bila je Nada Džapo, profesorica ruskog i hrvatskoga jezika, koja je, uz redovitu nastavu, obavljala i poslove knjižničara koji su se, uglavnom, svodili na posudbu knjiga. Školske godine 1966./1967. Alma Čipera, profesorica hrvatskog i njemačkog jezika, preuzima, uz redovitu nastavu, dužnost knjižničara škole.

Godine 1972. knjižnica dobiva prostor čitaonice s novim namještajem, televizorom, policama za dječju i nastavničku periodiku. Čitaonica je bila velika i prozračna, ugodan prostor za održavanje nastavnih satova, kulturnih aktivnosti i provođenje slobodnoga vremena.

Knjižni fond se iz godine u godinu povećavao, a broj nabavljenih primjeraka pojedinog naslova lektire iznosio je i po 30 svezaka!

Školske godine 1972./1973. knjižnicu preuzima Milka Ivanković, nastavnica hrvatskoga jezika i knjižničarka, koja je pola satnice odrađivala i u nastavi. Njenim dolaskom započinje stručno sređivanje knjižnoga fonda i ustrojavanje zbirki (učenički fond, referentna građa). Radno vrijeme knjižnice, kao i škole, bilo je u tri smjene po nekoliko sati (2-3 sata dnevno). Nedostajalo je ormara i polica za knjige, izložbenih panoa, adekvatnih polica za tisak, a prostor je bio premalen za sve koji su u knjižnici željeli provoditi svoje vrijeme. Cjelokupan knjižni fond 1973. godine obuhvaćao je 5588 svezaka.

Treba naglasiti da su poslove knjižničara obavljali nastavnici, najčešće, bez potrebne stručne spreme što se negativno odražavalo na stručni bibliotekarski rad i ustroj knjižničnoga fonda. 

Uz knjižničara, poslove u knjižnici obavljali su i mladi knjižničari – grupa marljivih učenika koje je zanimao rad u knjižnici i u njemu je aktivno sudjelovala.

Osamdesetih godina 20. stoljeća knjižnica mijenja prostor – s drugog kata preseljena je u prizemlje u prostor nekadašnje školske ambulante gdje je i danas. Dužnost školskoga knjižničara preuzima Nada Vasiljević, nastavnica hrvatskoga jezika i zemljopisa, prva knjižničarka koja je puno radno vrijeme odrađivala u školskoj knjižnici.  

Tijekom devedesetih godina 20. stoljeća učenički fond morao se obnoviti novim izdanjima i naslovima sukladno popisu lektire, a građu koja nije bila jezično primjerena učenicima tj. nije bila pisana hrvatskim jezikom trebalo je otpisati. Kao posljedica toga nastala je potreba za velikim izdvajanjem novčanih sredstava da bi se izgradio učenički fond, ali i obogaćivao nastavnički fond i referentna zbirka.

Početak novoga tisućljeća donijet će nove zahtjeve i izazove s kojima će se suočiti sve knjižnice, pa tako i školske, a ti zahtjevi vezani su, prije svega, uz primjenu informacijskih tehnologija u knjižničarstvu. 

 

Školska knjižnica danas     

            Školska knjižnica smještena je u prizemlju Škole, a zauzima prostor od 46 m2. U sklopu knjižnice je i čitaonica sa osam mjesta u kojoj je smješten i dio učeničkog i nastavničkoga fonda te učenička i nastavnička periodika. Prostor je neadekvatan i premalen za odvijanje većih kulturnih i javnih aktivnosti te se one moraju održavati izvan knjižnice. U knjižnici se mogu odvijati radionice manjega opsega s ograničenim brojem sudionika.

Od rujna 2003. godine dužnost voditelja školske knjižnice preuzima Nataša Šporčić, profesorica hrvatskoga jezika i povijesti i diplomirana knjižničarka. Iste godine provedena je nova klasifikacija knjižnoga fonda te revizija i otpis knjižnične građe. Cjelokupan knjižni fond podijeljen je na učenički i nastavnički te odvojen u inventarnim knjigama i na policama. Učenički fond klasificiran je prema dobnom uzrastu, a nastavnički prema UDK-a klasifikaciji. Učenički i nastavnički fond na kraju 2009. godine brojili su 5528 svezaka (3963 svezaka učeničkog i 1565 svezaka nastavničkoga fonda).

Osim knjižne građe, knjižnica posjeduje i neknjižnu tj. AV-e građu (video kasete, CD-e, DVD-e) koja se nabavlja i posuđuje, isključivo, učiteljima za potrebe nastavnoga procesa. Broj jedinica AV-e građe nije velik, a namjenska sredstva za nabavu takve vrste građe ne postoje te se ona financira iz materijalnih sredstava škole koja nastoje pokriti samo osnovne potrebe za odvijanje nastavnoga procesa. Planira se u skoroj budućnosti stvaranje računalnog kataloga audiovizualne građe.

Knjižnica posjeduje zavičajnu građu koja brojem jedinica nije velika, ali je izdvojena iz knjižnoga fonda i smještena na zasebne police.

Dječja i nastavnička periodika dio su knjižnične građe, a smještene su u prostoru čitaonice. Za učeničke potrebe knjižnica nabavlja 10 naslova časopisa različitih tematskih usmjerenja te 11 naslova časopisa i novina za nastavnike.

Da bi se osuvremenilo knjižnično poslovanje, Škola je 2004. godine kupila računalo za potrebe rada knjižničara koje je ubrzo ukradeno. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u sklopu projekta informatizacije škola doniralo je jedno računalo za knjižnicu koje je, za sada, jedino računalo u knjižnici.

Knjižnica od 2004. godine koristi računalni program OSA-ISIS za obradu knjižne građe tj. stvara se računalni katalog kojim se modernizira knjižnično poslovanje i omogućuje korisnicima bolje snalaženje u fondu. Knjižničarka je do sada obradila cijeli učenički fond i pola nastavničkoga fonda, a po završetku knjižne građe prijeći će na obradu AV-e građe.

Obzirom da knjižnica nikada nije imala niti jednu vrstu kataloga, ovo je veliki napredak u stručnom, bibliotekarskom radu.

Godine 2004. školska knjižnica obilježila je 40 godina rada. U školskom listu Vidra objavljen je tekst o školskoj knjižnici koji je napisala Nataša Šporčić, školska knjižničarka koja je sudjelovala u nastanku lista izborom učeničkih literarnih radova i lektoriranjem cijeloga lista.

Knjižnična građa posuđuje se korisnicima u školi na klasičan način (uz pomoć „džepića i kartica”). Za računalnu posudbu potrebno je nabaviti dodatnu opremu i obraditi u potpunosti cijeli knjižni fond.

Nabava knjižnične građe nedovoljna je u odnosu na potrebe korisnika, prije svega, potrebe lektire jer su sredstva ograničena ili ih uopće nema. Unazad nekoliko godina Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdvajalo je sredstva za nabavu lektire i stručne literature (10 kuna po učeniku), ali ona su nedostatna i neredovita. Uz namjenska sredstva Ministarstva, a ponekad i otkup pojedinih naslova, Škola izdvaja dio novca iz materijalnih troškova za nabavu knjiga i AV-e građe.

Osim kupnje, jedan od načina nabave građe su i donacije. Dosadašnji veći donatori (donirali više od 10 knjiga) bili su: Ogranak Matice hrvatske Kutina, Školska knjiga, Profil international i Jutarnji list, ali tu su i drugi: pojedinci, udruge, ministarstva, društva, agencije, uredi, instituti sa skromnijim donacijama (do 10 knjiga). Zahvaljujemo se svim dosadašnjim donatorima.

Od svibnja 2008. godine knjižnica je dobila telefon i priključak za internet čime je olakšano knjižnično poslovanje i pospješen rad i komunikacija knjižničarke sa suradnicima. Iste godine, zahvaljujući trudu, htijenju i znanju Željka Baraneka, učenika osmoga razreda i učiteljice informatike, Marije Kokot, pokrenuli smo web stranicu Škole. Adresa naše web stranice je:  www.os-vvidrica-kt.skole.hr, a za sve tekstove i fotografije objavljene na stranici vezane uz rad školske knjižnice odgovorna je školska knjižničarka, Nataša Šporčić koja izvrsno surađuje s učiteljicom Marijom Kokot na pripremi i objavi tekstova i fotografija na stranici.

Sve knjižnice, pa tako i školske, moraju se prilagođavati zahtjevima novoga vremena, a to znači kontinuirano izdvajati sredstva za nabavu knjižnične građe, dodatne opreme i stručno usavršavanje knjižničara.

 

 

 




preskoči na navigaciju